Katarina Kragović – diplomirani novinar, hrani se debatama i kulturom, smatra mopsa svojom duhovnom životinjom.

Sa pojavom Holivuda, interneta, kao I video igrica, mediji su doživeli transformaciju  koja im omogućava da prodru u sve slojeve društva. Da li to znači da mediji utiču na ponašanje pojedinaca? Nasuprot tome, koliko prethodno konstruisana medijski negativna ili pozitivna slika može da uslovi sud o određenom filmu, pritom ignorišući celokupan smisao priče?

Dugometražni filmovi su postali neizostavni deo savremenog društva I veoma su uspešni u širenju propagande. Na primer, mnogi proizvođači kola ili mobilnih telefona koriste filmsku industriju kako bi poboljšali prodaju svojih proizvoda. Jednostavno, filmovi imaju uticaja na psihologiju gledalaca, jer oni budno prate glavne likove I njihov način ponašanja I oblačenja, pa shodno tome, često to podsvesno usvoje kao sopstveni stil života. Takođe, pomažu I u sticanju novih saznanja o različitim svetskim kulturama, društveno-političkim događajima, stvaranju svesti o nekim bolestima, pa čak I tabuima.

Holivud nudi zabavu beg od stvarnosti u zamenu za basnoslovan profit – filmovi zapravo reflektuju vrednosti i ideologiju preovladavajuće kulture. Zahvaljujući ovakvoj politizaciji umetnosti, film je postao najprijemčivije umetničko delo publici različitih profila I kultura. Sa druge strane, ovakvim ophođenjem prema sedmoj umetnosti ona gubi kvalitet čime često upada u zamku da se srozava na nivo kiča, ispraznih radnji u kojima su takozvani “CGI efekti” u prvom planu I pažljivo upakovanim plagijatima.

Iako se prvenstveno  prave kako bi pomogli za­bo­ra­vlja­nje tmur­ne sva­ko­dne­vi­ce, fil­mo­vi ima­ju ogro­man uti­caj  na svo­ju pu­bli­ku. U njima se gotovo uvek može videti pregršt prikaza pohvale američke demokratije, idealnih američkih porodica, velelepnih pejzaža velikih gradova ili rančeva.  Sve ovo zapravo predstavlja  takozvani „američki san“ koji svako, makar potajno, želi da doživi. Ovaj ste­re­o­tip ho­li­vud­skih fil­mo­va ima ogro­man pro­pa­gan­dni uti­caj. Tema filma skoro da nije ni bitna koliko sama poruka o američkom snu. Dovoljno je imati ideju na kojoj ćete konstantno raditi i postaćete jedan od najbogatijih ili najsrećnijih ljudi na svetu. Volja I upornost gotovo uvek dovode do cilja. Iako ovo znači da motivaciona komponenta može da bude prisutna, pitanje je koliko sa druge strane bude intenzivirano razočaranje kada određene prepreke ispadnu tvrđi orah nego što smo prvobitno očekivali.

Osnova američkog filma su realizam i naracija. Producenti se realizmom trude da film ostane u podsvesti gledalaca, a naracija služi da se poruka radnje što lakše “proguta”. Cilj jeste da se gledaocima  pruži  beg od sopstvenih poteškoća u filmsku realnost koja je svakako privlačnija. Ili Prepreke filmskih junaka, iako na prvi pogled deluju nepromostivo, ipak su samo mačiji kašalj ili blagi ujed komarca – akcenat je gotovo uvek na postizanju cilja, kakav god on bio. Završni začin koji celokupnom delu daje zaraznu notu jeste da na platnu pokažete nekog ko ne samo što ume da uverljivo odglumi emociju, već I prija očima.

Neminovan je zaključak da Holivud ugrožava domaće kulturi, negujući ideale kapitalizma i potrošnje koji preovladavaju u američkom društvu, kao I da vodi jednoličnosti.  Da li ste se nekad zapitali zašto ste toliko zavisni od holivudskih filmova? Koji je poslednji domaći film koji ste gledali? Ja se lično ne sećam.

K.K.

Reference:

LINK1 LINK2 LINK3 LINK4